Zdravo i dobro došli u četvrtu epizodu MOOC kursa: „Osnaživanje za veće dobro: Vodič za društvenog preduzetnika“

Ova poslednja epizoda ne odnosi se samo na učenje, već i na rušenje barijera. Ovdje smo da porazgovaramo o interkulturalnosti i rodu.

Interkulturalno učenje je transformativni put prema pomirenju, razumijevanju i održivom miru. To je naš alat za rušenje barijera i suprotstavljanje stereotipima.

Usvajanjem interkulturalnog pristupa razvijamo duboko poštovanje zajedničkog kulturnog nasleđa, njegujući doživljaj jedinstva u našim različitostima. To je i ključ društvenog i ekonomskog razvoja, jer unaprjeđuje međukulturnu komunikaciju i otvara vrata za međunarodnu saradnju.

Ova epizoda ima za cilj da vas podstakne, uz pomoć znanja i vještina, na kretanje kroz interkulturalnost i rodne uloge.

Da li ste znali da interkulturalno obrazovanje predstavlja jednu od četiri vitalne vještine za učenje u 21. vijeku? Poznat pod nazivom „četiri K“, ovaj pojam obuhvata kritičko mišljenje, komunikaciju, kolaboraciju i kreativnost.

Svijet je danas multikulturalan i međusobno povezan. Zahvaljujući tehnologiji, sve je više interakcija između različitih kultura. Zbog toga je razumijevanje kulturoloških nijansi veoma važno. Nekoliko pojmova se često pojavljuje u razgovorima o ovoj temi.

Kulturno znanje, kulturna svjesnost, kulturna senzitivnost i kulturna kompetentnost. Koja je razlika između ovih pojmova? Ovdje ćemo to ukratko objasniti.

„Kulturno znanje“ podrazumijeva da poznajete neke kulturne karakteristike, istoriju, vrijednosti, vjerovanja i ponašanja druge etničke ili kulturne grupe.

„Kulturna svjesnost“ je slijedeća faza razumijevanja drugih grupa – otvorenost prema ideji promjene kulturnih stavova.

„Kulturna senzitivnost“ je znanje da postoje razlike između kultura, ali se tim razlikama ne dodjeljuju vrijednosti (bolje ili gore, ispravno ili pogrešno). Lako može doći do sukoba oko ove tačke. U ovoj fazi neće uvijek biti lako upravljati konfliktom, ali se može olakšati ako su svi učesnici u diskusiji pažljivi.

„Kulturna kompetentnost“ objedinjuje prethodne faze. Kulturno kompetentna osoba ima kapacitet da u svom vrijednosnom sistemu objedini mnogo različitih oblika ponašanja i stavova, i da radi efikasno u međukulturnom okruženju. Ovo znači da kulturno kompetentna osoba obuhvata brojne sposobnosti, uključujući kulturnu senzitivnost, prilagodljivost, empatiju i efikasnu komunikaciju.

Hajde da se fokusiramo na ključne vještine za kulturno učenje i razumijevanje.

Osnova je razumijevanje i uvažavanje kulturnih različitosti. To znači imati otvoren um, biti svjestan kulturnih razlika i poštovati različite kulturne vrijednosti, vjerovanja i prakse.

Ključne su vještine komunikacije, jer omogućavaju efikasnu interakciju sa ljudima iz različitih kultura tako što prilagođavate svoj stil komunikacije, izbjegavate stereotipe i nesporazume.

Od suštinske važnosti je aktivno slušanje, čime se podstiče strpljenje i razumijevanje različitih perspektiva, čak i kada se razlikuju od vaših.

Veoma važna je i empatija, koja omogućava da vidite stvari iz perspektive drugih ljudi, razumijete njihova osjećanja i reagujete na odgovarajući način.

Fleksibilnost je ključna, ona omogućava prilagođavanje novim situacijama, otvorenost za nove ideje i spremnost da se uči od pripadnika drugih kultura.

Na scenu stupaju vještine rješavanja konflikata, rješavanje sukoba na kulturno prikladan i učtiv način, pri čemu se uzimaju u obzir perspektive svih uključenih strana.

Poslednji dio je međukulturna svijest, za razumijevanje normi i očekivanja različitih grupa, senzitivnost za kulturne razlike i efikasno kretanje kroz međukulturne situacije.

Inkorporiranjem ovih principa pojedinci i organizacije mogu da njeguju kulturnu kompetentnost i premoste kulturne jazove, podstičući međusobno razumijevanje, poštovanje i saradnju u svijetu čiji su djelovi sve više povezani.

„Rod“ se odnosi na društveno-kulturni konstrukt muških i ženskih uloga i odnosa između muškaraca i žena. ​
Dok se „pol“ odnosi na biološke karakteristike, da li ste rođeni kao muško ili žensko, rod opisuje kulturno povezane i usađene društvene funkcije. Rod je, dakle, rezultat odnosa moći prisutnih u društvu, te je stoga njegov koncept dinamičan i razlikuje se prema evoluciji vremena, okruženja, konkretnih okolnosti i kulturnih razlika.

Ova diskusija dovodi u pitanje binarno razumijevanje roda, prepoznajući različitosti i fluidnost rodnih identiteta i zalažući se za inkluzivnost, jednakost i poštovanje samoidentifikovanih rodova.

Istražimo neke od preporuka za uvođenje rodne ravnopravnosti u vašoj organizaciji.

1. tačka – Liderstvo

Promocija jednakosti između žena i muškaraca oslanja se na pravično i inkluzivno liderstvo, što odražava snažnu posvećenost svake organizacije da podstakne učešće žena. Ovo obuhvata obuku lidera o značaju učešća žena i o tome kako se nositi sa rodnim stereotipima i predrasudama.

2. tačka – Jednake mogućnosti za zaposlene

Inkluzija i jednakost podrazumijevaju da svi imaju jednak tretman, ali prepreka ovome mogu biti faktori poput organizacione kulture, skrivenih predrasuda i stereotipa. Fokus na ravnopravnim zaradama, fleksibilnom radnom vremenu i nepristrasnom zapošljavanju neophodan je kako bi se obezbijedile jednake mogućnosti za sve zaposlene, bez obzira na rod.

3. tačka – Jednake mogućnosti za korisnike

Mnoge žene suočavaju se sa preprekama kada traže informacije i podršku. Za promociju osnaživanja žena veoma je važno izraditi strategije komunikacije tako da zadovolje njihove konkretne potrebe.

4. tačka – Borba protiv diskriminacije

Diskriminacija zasnovana na rodu može biti rezultat neznanja, predrasuda ili isključujuće korporativne kulture. Od suštinske je važnosti da se uspostavi interni instrument kako bi se unutar svake organizacije diskriminacija konzistentno mjerila i ocjenjivala.

5. tačka – Ravnoteža između poslovnog i privatnog života

Ostvarivanje rodne jednakosti usko je povezano sa održavanjem dobre ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Fokus na radno vrijeme i davanje prioriteta dobrobiti zaposlenih pomaže da se spriječi fenomen pregorijevanja i podržava one koji imaju porodične obaveze.

6. tačka – Zdravlje i bezbjednost

Neophodno je obezbijediti bezbjedno radno okruženje, u kom nema rodne diskriminacije i uznemiravanja. Neophodno je suočiti se i boriti se sa diskriminacijom na osnovu pola, uspostaviti politike protiv uznemiravanja i za to odrediti odgovorne osobe.

Sprovođenjem ovih preporuka možemo stvoriti inkluzivnije i podsticajnije okruženje za žene u društvenom preduzetništvu. Posjetite MOOC resurse kako biste pronašli sve preporuke.

Društveno preduzetništvo se konačno odnosi na stvaranje pozitivne promjene u društvu. Uključivanjem u interkulturalno učenje, pojedinci i zajednice mogu da sruše barijere, suprotstave se stereotipima i razviju duboko poštovanje za bogatstvo kulturnog nasljeđa širom svijeta.
Promocijom interkulturalnosti i rodne jednakosti možemo stvoriti inkluzivniju i raznovrsniju zajednicu društvenih preduzetnika i ostvariti veći uticaj na rješavanje društvenih i ekoloških pitanja.
Hvala što ste nas gledali. Hajde da radimo zajedno na promociji interkulturalnosti i rodne jednakosti u društvenom preduzetništvu.