Pozdrav i dobrodošli u četvrtu epizodu MOOC kursa: “Osnaživanje za veće dobro: Vodič za socijalnog preduzetnika”

Ova posljednja epizoda nije samo o učenju, već i o rušenju barijera. Ovdje smo da razgovaramo o interkulturalnosti i rodu.
Interkulturalno učenje je transformativni put ka pomirenju, razumijevanju i održivom miru. To je naš alat za rušenje barijera i izazivanje stereotipa.
Prihvaćanjem interkulturalnog učenja možemo razviti duboko poštovanje prema našem zajedničkom kulturnom naslijeđu, njegujući osjećaj jedinstva u našoj različitosti. Takođe je ključ društvenog i ekonomskog razvoja, jer poboljšava međukulturnu komunikaciju i otvara vrata za međunarodnu saradnju.
Ova epizoda ima za cilj da vas osnaži sa znanjem i vještinama za snalaženje u interkulturalnosti i rodnim ulogama. Jeste li znali da je interkulturalno obrazovanje jedna od četiri vitalne vještine učenja u 21. vijeku? Poznat kao “četiri K”, ovaj koncept uključuje kritičko razmišljanje, komunikaciju, saradnju i kreativnost.

Današnji svijet je multikulturalan i međusobno povezan. Zahvaljujući tehnologiji, sve je više razmjene među kulturama. Zbog toga je razumijevanje kulturnih nijansi vrlo važno, jer se u razgovorima o ovoj temi često pojavljuje nekoliko pojmova.

Kulturno znanje, kulturna svijest, kulturna osjetljivost i kulturna kompetencija. Koja je razlika između ovih pojmova? Ovdje ćemo to ukratko objasniti.
“Kulturno znanje” znači da poznajete neke kulturne karakteristike, istoriju, vrijednosti, vjerovanja i ponašanja druge etničke ili kulturne grupe.
„Kulturna svijest“ je sljedeća faza razumijevanja drugih grupa – otvorenost za ideju promjene kulturnih stavova.
„Kulturna osjetljivost“ je poznavanje da postoje razlike između kultura, ali ne pripisivanje vrijednosti (bolje ili gore, ispravno ili pogrešno) tim razlikama. Lako može doći do sukoba oko ove tačke. Neće uvijek biti lako upravljati konfliktom u ovoj fazi, ali se može olakšati ako su svi učesnici u diskusiji pažljivi.
“Kulturna kompetencija” objedinjuje prethodne faze. Kulturološki kompetentna osoba ima kapacitet da unese mnogo različitih ponašanja i stavova u svoj sistem i da efikasno radi u međukulturalnom okruženju. To znači da kulturno kompetentna osoba obuhvata niz sposobnosti, uključujući kulturnu osjetljivost, prilagodljivost, empatiju i učinkovitu komunikaciju.
Fokusirajmo se na ključne vještine za kulturno učenje i razumijevanje
Osnova je razumijevanje i uvažavanje kulturnih razlika. To znači imati otvoren um, biti svjestan kulturnih razlika i poštovati različite kulturne vrijednosti, vjerovanja i prakse.
Komunikacijske vještine su ključne, jer omogućavaju efikasnu interakciju s ljudima iz različitih kultura prilagođavajući svoj stil komunikacije, izbjegavajući stereotipe i nesporazume.
Aktivno slušanje je bitno, podstiče strpljenje i razumijevanje različitih perspektiva, čak i kada se razlikuju od vaših.
Empatija je takođe veoma važna, omogućava vam da sagledate stvari iz perspektive drugih ljudi, razumete njihova osećanja i reagujete na odgovarajući način.
Fleksibilnost je ključna, omogućava prilagođavanje novim situacijama, otvorenost za nove ideje i spremnost za učenje od drugih kultura.
Vještine rješavanja konflikata dolaze u igru, kako bi se sukobi rješavali na kulturno primjeren i uvažavajući način, uzimajući u obzir perspektive svih uključenih strana.
Posljednji dio je međukulturalna svijest, za razumijevanje normi i očekivanja različitih grupa, osjetljivost na kulturne razlike i efikasno kretanje kroz međukulturne situacije.
Ugrađivanjem ovih principa, pojedinci i organizacije mogu podsticati kulturnu kompetenciju i premostiti kulturne jazove, podstičući međusobno razumijevanje, poštovanje i saradnju u svijetu koji je sve više međusobno povezan.
“Rod” se odnosi na socio-kulturni konstrukt muških i ženskih uloga i odnos između muškaraca i žena.​
Dok se “spol” odnosi na biološke karakteristike, bilo da ste rođeni kao muško ili žensko, rod opisuje kulturno vezane i ukorijenjene društvene funkcije. Rod je, dakle, rezultat odnosa moći prisutnih u društvu, te je stoga njegov koncept dinamičan i varira u skladu s evolucijom vremena, okruženja, specifičnih okolnosti i kulturnih razlika.
Ova diskusija dovodi u pitanje binarno razumijevanje roda, prepoznavanje raznolikosti i fluidnosti rodnih identiteta i zalaganje za inkluzivnost, jednakost i poštovanje samoidentifikovanih polova.
Hajde da istražimo neke preporuke za uvođenje rodne ravnopravnosti u vašu organizaciju.

Tačka 1- Liderstvo

Promoviranje jednakosti između žena i muškaraca oslanja se na pravično i inkluzivno vodstvo, što odražava snažnu posvećenost svake organizacije podsticanju učešća žena. Ovo uključuje obuku lidera o važnosti učešća žena i kako se nositi sa rodnim stereotipima i predrasudama.

Tačka 2 – Jednake mogućnosti za zaposlene

Inkluzija i jednakost podrazumijevaju da se svi tretiraju jednako, ali faktori kao što su organizacijska kultura, skrivene predrasude i stereotipi to mogu spriječiti. Fokus na jednaku platu, fleksibilno radno vrijeme i pošteno zapošljavanje je neophodan kako bi se osigurale jednake mogućnosti za sve zaposlene, bez obzira na spol.

Tačka 3 – Jednake mogućnosti za korisnike

Mnoge žene se suočavaju sa preprekama kada traže informacije i podršku. Za promociju osnaživanja žena veoma je važno razviti komunikacijske strategije koje zadovoljavaju njihove specifične potrebe.

Tačka 4 – Borba protiv diskriminacije

Rodno zasnovana diskriminacija može biti rezultat neznanja, predrasuda ili isključive korporativne kulture. Neophodno je uspostaviti interni instrument kako bi se dosljedno mjerila i ocjenjivala diskriminacija unutar svake organizacije.

Tačka 5 – Balans između poslovnog i privatnog života

Postizanje rodne ravnopravnosti usko je povezano sa održavanjem dobre ravnoteže između posla i privatnog života. Fokusiranje na radno vrijeme i davanje prioriteta dobrobiti zaposlenih pomaže u prevenciji sagorijevanja i podržava one koji imaju porodične obaveze.

Tačka 6 – Zdravlje i sigurnost

Neophodno je osigurati sigurno radno okruženje, u kojem nema rodne diskriminacije i uznemiravanja. Neophodno je suočiti se i boriti se protiv diskriminacije na osnovu spola, uspostaviti politike protiv uznemiravanja i imenovati odgovorne osobe za to.
Sprovođenjem ovih preporuka možemo stvoriti inkluzivnije i podsticajnije okruženje za žene u socijalnom poduzetništvu. Posjetite MOOC resurse da pronađete sve preporuke.

Socijalno poduzetništvo je u konačnici stvaranje pozitivnih promjena u svijetu. Uključujući se u interkulturalno učenje, pojedinci i zajednice mogu srušiti barijere, izazvati stereotipe i razviti duboko uvažavanje bogatstva kulturnog naslijeđa širom svijeta.
Promoviranjem interkulturalnosti i rodne ravnopravnosti možemo stvoriti inkluzivniju i raznolikiju zajednicu socijalnih preduzetnika i imati veći utjecaj na rješavanje društvenih i ekoloških pitanja.
Hvala vam što nas gledate i hajde da radimo zajedno na promociji interkulturalnosti i rodne ravnopravnosti u socijalnom poduzetništvu.